{"id":1803,"date":"2017-07-09T09:37:37","date_gmt":"2017-07-09T09:37:37","guid":{"rendered":"http:\/\/www.seoexpert.rs\/blog\/?p=1803"},"modified":"2019-04-09T12:37:23","modified_gmt":"2019-04-09T12:37:23","slug":"lazar-dzamic-geometrija-eseja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.seoexpert.rs\/blog\/lazar-dzamic-geometrija-eseja\/","title":{"rendered":"Geometrija eseja ili kako na\u0107i interesantne uglove za blogove i druge eseje"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: right;\">Pi\u0161e: <a href=\"http:\/\/samoobrazovanje.rs\/author\/anabojanovic\/\"><strong>Ana Bojanovi\u0107<\/strong><\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/twitter.com\/yusmart\"><strong>Lazar D\u017eami\u0107<\/strong><\/a>, profesor Fakulteta za medije i komunikacije Univerziteta \u201e<a href=\"https:\/\/singidunum.ac.rs\/\"><strong>Singidunum<\/strong><\/a>\u201c i kreativni strateg, odr\u017eao je 29. juna predavanje otvorenog tipa na Fakultetu, na temu:<\/p>\n<blockquote><p>\u201eGeometrija eseja ili kako na\u0107i interesantne uglove za blogove i druge eseje\u201c.<\/p><\/blockquote>\n<p>Njegov pristup utemeljen je na dugogodi\u0161njem profesionalnom iskustvu, a ovom prilikom \u017eeleo je prevashodno da naglasi <strong>mesta susreta advertajzinga i aktivnosti pisanja eseja<\/strong>.<\/p>\n<p>Lazar D\u017eami\u0107 poku\u0161ao je da uka\u017ee na odgovaraju\u0107e alate i na\u010dela, koji mogu znatno da olak\u0161aju, unaprede i u\u010dine zanimljivijim proces izrade eseja. Pri tom nije govorio o tehni\u010dkoj strani pisanja bloga, ve\u0107 o na\u010dinu kreiranja zanimljivog bloga.<\/p>\n<p>Digitalni prostor <strong>objedinjuje karakteristike svih do sada postoje\u0107ih i poznatih medija<\/strong> (uklju\u010duju\u0107i stati\u010dnu sliku, pokretnu sliku, zvuk, dvosmernu komunikaciju ili interaktivnost, re\u010dju sve mogu\u0107e modalitete komunikacije).<\/p>\n<p>Da bi se napisao dobar digitalni tekst, neophodno je na pravi na\u010din razumeti principe komunikacije u digitalnom prostoru. Ve\u0107ina ljudi dana\u0161njice najve\u0107i deo svog budnog vremena provodi pred ekranima, na interfejsima razli\u010ditih karakteristika.<\/p>\n<h2><strong>Fikcija ili zajedni\u010dki narativ<\/strong><\/h2>\n<p>Prof. D\u017eami\u0107 postavlja na samom po\u010detku pitanje o zna\u010daju pripovedanja.<\/p>\n<p><strong>Pripovedanje je bitno jer je \u010dovek, osim odre\u0111enog procenta koji \u010dini voda, bi\u0107e fikcije<\/strong>. Ili, kako bi se to na \u0161aljiv na\u010din moglo re\u0107i, mi smo krastavci s anksioznostima. Bez fikcije Homo Sapiens ne bi uspeo da opstane kao vrsta. Fikcija je ono \u0161to ljude dr\u017ei povezanim u grupama ve\u0107im od Dambarovih 150 jedinki, koje predstavljaju prirodno uspostavljen minimum brojnosti neregulisanog dru\u0161tva.<\/p>\n<p><strong>Ljudi nisu u stanju da odr\u017eavaju veze u zajednicama mnogo ve\u0107im od 150 jedinki<\/strong>, tako da kada odre\u0111ena naseobina na primer dostigne broj od 150, ono obi\u010dno posle toga po\u010dinje da se deli na odre\u0111ene frakcije. Prose\u010dan broj prijatelja na Fejsbuku je 150 ljudi. <strong>Fikcija ili zajedni\u010dki narativ je jedino \u0161to je tokom istorije ljudskog roda uspelo da objedini mnogo ve\u0107i broj ljudi od 150<\/strong>. Nacija je tako\u0111e narativni koncept koji milione ljudi dr\u017ei u zajedni\u010dkom mentalnom prostoru, kao i religija. \u010cak i psiholozi ka\u017eu da je svako od nas pri\u010da koju pri\u010damo sami sebi. Ljudi su stvorenja pri\u010de.<\/p>\n<p>Kao svoje nezaobilazne uzore prof. D\u017eami\u0107 navodi <strong>Toma Vulfa<\/strong> (tvorac talasa tzv. <strong><em>novog \u017eurnalizma<\/em><\/strong>), <strong>Susan Sontag<\/strong> i <strong>Umberta Eka<\/strong> (koji je u svom pristupu prili\u010dno eklekti\u010dan).<\/p>\n<h3><strong>Razlika izme\u0111u fikcije i ne-fikcije<\/strong><\/h3>\n<p>Profesor nagla\u0161ava da je <strong>razlika izme\u0111u fikcije i ne-fikcije (esejistike) mnogo manja nego \u0161to se obi\u010dno misli<\/strong>. Ako dolazi do me\u0161anja te dve forme, esejistika mo\u017ee mnogo da dobije i o\u017eivi predmet svog istra\u017eivanja, ukoliko koristi neke od literarnih tehnika. Istina uvek treba da bude vrhunsko na\u010delo, ali je bitniji utisak o vernosti \u010dinjenica koje se izla\u017eu.<\/p>\n<p><strong>Realnost i literarnost nisu potpuno odvojene<\/strong>. Treba pisati na na\u010din koji \u0107e \u010dinjenice o\u017eiveti. Tako je, recimo, <strong>Frojd<\/strong> rekao da su pesnici bili tu mnogo pre njega.<\/p>\n<p>Dobar esej bi trebalo da postigne pet efekata:<\/p>\n<ul>\n<li><strong><em>originalnost<\/em><\/strong> (napisati ne\u0161to \u0161to je druga\u010dije od svega u toj kategoriji),<\/li>\n<li><strong><em>jasnost<\/em><\/strong> (jednostavnost kao veoma mo\u0107no oru\u0111e u pisanju),<\/li>\n<li><strong><em>finalnost<\/em><\/strong> (esej treba da zvu\u010di kao finalna re\u010d na zadatu temu, koji doprinosi uvi\u0111anju \u010ditalaca),<\/li>\n<li><strong><em>korisnost<\/em><\/strong> (po tome se esejistika razlikuje od fikcije) i<\/li>\n<li><strong><em>pamtljivost<\/em><\/strong> (svaki dobar esej treba da ostane utisnut u pam\u0107enju \u010ditalaca, da sadr\u017ei fraze koje izazivaju neodoljivu potrebu da \u010ditaoci barem jednu re\u010denicu zapi\u0161u, podvuku ili parafraziraju kasnije pred prijateljima).<\/li>\n<\/ul>\n<h2><em>Arhitektura dobrog eseja<\/em> podrazumeva slede\u0107ih pet elemenata:<\/h2>\n<ul>\n<li><strong><em>ugao gledanja<\/em><\/strong> (otuda naziv geometrija eseja \u2013 kako na esej gledati sve\u017eim o\u010dima; predstavlja najfascinantniji element jer originalna ta\u010dka gledi\u0161ta predstavlja pola odra\u0111enog posla u pisanju eseja, privla\u010di pa\u017enju i \u010dini esej pamtljivim);<\/li>\n<li><strong><em>linija argumenta<\/em><\/strong> (dosledno razvijanje teme, nala\u017eenje zanimljivih uglova posmatranja);<\/li>\n<li><strong><em>tonalitet<\/em><\/strong> (li\u010dnost eseja, specifi\u010dan pe\u010dat);<\/li>\n<li><strong><em>fraktali pasusa<\/em><\/strong> (svaki pasus je mala drama u okviru velike drame eseja, deli\u0107 koji odra\u017eava celinu);<\/li>\n<li><strong><em>jasno\u0107a<\/em><\/strong> (jezik bez slanine, bez masti, mi\u0161i\u0107av, \u017eilav jezik u kom svaka re\u010d ima veliku vrednost).<\/li>\n<\/ul>\n<p>Kada tra\u017eimo od nekoga da nam na najbr\u017ei na\u010din bez re\u010di objasni neki pojam, <strong>ve\u0107ina ljudi \u0107e se opredeliti za pantomimu<\/strong>, uprkos raspolo\u017eivim mogu\u0107nostima pokazivanja na taj predmet ili davanja tog predmeta. Pantomima je primarna refleksija normalne ljudske tendencije u komunikaciji, koja se naziva <strong><em>reka razmi\u0161ljanja<\/em><\/strong>.<\/p>\n<p>Reke razmi\u0161ljanja su na\u0161e navike, uobi\u010dajeni na\u010dini obavljanja aktivnosti u \u017eivotu.<\/p>\n<div class=\"mks_pullquote mks_pullquote_right\" style=\"width:300px; font-size: 20px; color: #ffffff; background-color:#dd3333;\">Mijelinizacija je stereotipno razmi\u0161ljanje.<\/div>U pitanju je <strong><em>mijelinizacija<\/em><\/strong>, \u010desto kori\u0161\u0107enje odre\u0111enih neurona za odre\u0111ene stvari, koja predstavlja neophodan proces u sazrevanju mozga. Mijelini predstavljaju <strong>masni zid oko neurona<\/strong> koji omogu\u0107ava bolje provo\u0111enje nervnih impulsa. Mnogo toga u \u017eivotu radimo po navici, refleksno. <a href=\"http:\/\/samoobrazovanje.rs\/sta-je-kreativnost\/\"><strong>Priroda kreativnosti<\/strong><\/a> je da iza\u0111emo iz reke razmi\u0161ljanja, uobi\u010dajenih rutina i sagledamo stvari na druga\u010diji na\u010din. Mijelinizacija je stereotipno razmi\u0161ljanje.<\/p>\n<p>Protivotrov za stereotipno razmi\u0161ljanje je <strong><em>eklekti\u010dno razmi\u0161ljanje<\/em><\/strong> \u2013 neprekidno prikupljanje informacija i njihovo skladi\u0161tenje jer \u0107e se sigurno pojaviti trenutak u kom \u0107e nam zatrebati.<\/p>\n<h2>Planete konvencije i pisanje manifesta<\/h2>\n<p><strong><em>Planete konvencije<\/em><\/strong> su uobi\u010dajene ta\u010dke gledi\u0161ta (konvencije) koje se koriste u odre\u0111enoj kategoriji eseja. Ako je re\u010d o politi\u010dkim sajtovima, postoje o\u010daj, satiri\u010dna kritika, cinizam, humor, analiza ili li\u010dni ugao, kao planete konvencije u pristupu toj temi.<\/p>\n<p><strong>Pri pisanju eseja treba izmapirati ove konvencije<\/strong> i videti da li me\u0111u njima postoji neko prazno mesto koje bi na\u0161a ta\u010dka gledi\u0161ta mogla da popuni na nesvakida\u0161nji na\u010din. Dobar alat za dola\u017eenje do toga je <strong>pisanje <em>manifesta<\/em> odre\u0111enog bloga<\/strong>, koji slu\u017ei za diferenciranje bloga.<\/p>\n<blockquote><p>Svaki sajt ima odre\u0111eni pristup odre\u0111enoj temi. Manifest je ideja za koju se borite.<\/p><\/blockquote>\n<p>Jutjuberi su majstori <em>formata<\/em>. Oni najpre odrede <em>temu<\/em> (npr. kuvanje), zatim organizuju odre\u0111enu <em>akciju<\/em> na tu temu (spremanje odre\u0111enih jela), a zatim ubace <em>faktor iznena\u0111enja<\/em> u vezi sa zadatom temom.<\/p>\n<p><strong>Ako je tema javni \u017eivot, a akcija kritika odevanja poznatih li\u010dnosti u Srbiji, \u0161ta bi moglo da predstavlja iznena\u0111enje? <\/strong><\/p>\n<p>Jedno od njih bio bi ugao posmatranja desetogodi\u0161njeg deteta, koji bi mogao da pru\u017ei odli\u010dnu priliku za kritiku, iz bezazlenog konteksta. Sve su ovo faktori dobrog formata eseja.<\/p>\n<p>Ako \u017eelimo da prodamo klasike literature nekom adolescentu polugangsteru iz Bruklina, <strong>moramo to uraditi na njemu prilago\u0111en na\u010din<\/strong>. Tradicionalan na\u010din \u0107e ovakvoj ciljnoj grupi biti dosadan i nedelotvoran.<\/p>\n<p>Ako je tema prodaja klasika, akcija obja\u0161njavanje dela klasi\u010dne literature, odgovaraju\u0107i na\u010din \u0107e biti kori\u0161\u0107enje popularnog \u017eargonskog jezika i stila koji se koristi u toj sredini. Primer mo\u017eete pogledati na sajtu <strong><em>Thug Notes<\/em><\/strong> (<a href=\"http:\/\/www.wisecrack.co\/thugnotes\/\">www.wisecrack.co\/thugnotes\/<\/a>). Na ovaj na\u010din tema je razvijena u formatu prilago\u0111enom ciljnoj grupi i humani cilj je postignut (edukacija ni\u017eih i kriminogenih slojeva dru\u0161tva), a sve to uz primenu faktora iznena\u0111enja.<\/p>\n<h2><em>Mentalno mapiranje<\/em> (Mind Mapping)<\/h2>\n<p>Jo\u0161 jedna veoma korisna alatka koju <strong>prof. D\u017eami\u0107<\/strong> preporu\u010duje blog piscima je tzv. <a href=\"http:\/\/samoobrazovanje.rs\/toni-buzan-mape-uma-citati\/\"><strong><em>mentalno mapiranje<\/em><\/strong> (Mind Mapping)<\/a>. U pitanju je koncept koji se dosta koristi i za u\u010denje jezika.<\/p>\n<p>U ovom kontekstu predstavlja odli\u010dnu <strong>alatku organizacije <a href=\"https:\/\/www.seoexpert.rs\/blog\/kreiranje-sadrzaja\/\">sadr\u017eaja<\/a><\/strong>, naro\u010dito u slu\u010daju puno tema koje treba obraditi, a ne znate odakle da krenete.<\/p>\n<p>Najpre se mapira jedan koncept, koji se razgranava na sve \u010dinioce vezane za njega. Zatim se razra\u0111uju razli\u010diti uglovi pristupa svakom od tih \u010dinilaca. Pri primeni ove alatke izuzetno je bitno ne prestati pre vremena.<\/p>\n<p><strong>Mentalno mapiranje podrazumeva predstavljanje razli\u010ditih aspekata iste pojave<\/strong>. U pitanju su infografi\u010dki romani. Nakon mentalnog mapiranja, treba ostaviti infografi\u010dku shemu da malo sazri. U pitanju je faza <strong><em>dekantiranja<\/em><\/strong> \u2013 <strong><em>sazrevanja poenti<\/em><\/strong>. \u00a0Svaki napisani tekst treba ostaviti da odstoji, da bi se nakon odre\u0111enog perioda videlo da li su postavke i poente iskazane u njemu i dalje aktuelne. Doterivanje teksta posle tog perioda sazrevanja doprinosi izbegavanju i materijalnih gre\u0161aka u argumentima, ali i osna\u017eivanju emocionalne snage iskaza.<\/p>\n<p>Kada je u pitanju <strong><em>linija argumenta<\/em><\/strong>, postoje tri naj\u010de\u0161\u0107e arhitekture linije argumenta:<\/p>\n<ul>\n<li>najpre se iska\u017ee poenta, koja se naknadno obrazla\u017ee;<\/li>\n<li>postepeno se gradi pri\u010da izlaganjem argumenata, dok se ne do\u0111e do poente;<\/li>\n<li>diskurzivno se pri\u010da o razli\u010ditim aspektima teme, opu\u0161teno se \u0161eta kroz argumente, bez logi\u010dki strukturisane linije, \u0161to je ujedno i naj\u010de\u0161\u0107i tip arhitekture.<\/li>\n<\/ul>\n<h3>Magija naslova<\/h3>\n<p><em>Naslov<\/em> je velika magija svakog eseja. U velikim medijskim ku\u0107ama napise ne pi\u0161u novinari ve\u0107 stru\u010dni pisci naslova. <strong><em>Provokacija<\/em><\/strong> je dobar alat pri tom, ne\u0161to \u0161to \u0107e ljude magi\u010dnom snagom privu\u0107i blogu, kao i <strong><em>misterija <\/em><\/strong>ili \u010dak <strong><em>poeti\u010dnost<\/em><\/strong>. Bilo bi dobro da naslov prenosi duh pri\u010de, ali ne sasvim o\u010digledno. Treba da bude sa\u017eet i pamtljiv, da se lako citira.<\/p>\n<p>Esej se mo\u017ee po\u010deti aforizmom, anegdotom, pitanjem ili akcijom.<\/p>\n<p>Po\u010detak uvla\u010di \u010ditaoca u pri\u010du, te je intriga uvek dobar zalog. <strong><em>Logos<\/em><\/strong> doprinosi kredibilitetu (iskustvo pisca bloga u vezi sa temom), kao i <strong><em>\u010dinjenice<\/em><\/strong>, <strong><em>eksperti<\/em><\/strong>, <strong><em>iskustvo<\/em><\/strong> i dobar <strong><em>stil<\/em><\/strong>.<\/p>\n<p>\u010cinjenica treba da bude interesantna, so\u010dna.<\/p>\n<p>Najte\u017ee je izdvojiti se po stilu, a pri tom je i najva\u017enije. <em>Mi\u0161ljenje<\/em> autora, koje predstavlja deo stila, tako\u0111e doprinosi izgradnji kredibiliteta. Stil je \u010dovek. Nije ga toliko te\u0161ko kopirati, ali je jako te\u0161ko kreirati od samog po\u010detka. Postoje odre\u0111ene pre\u010dice ili alati za pobolj\u0161anje stila, kao \u0161to su <em>uloga<\/em> koju pisac preuzima, te mo\u017ee biti obja\u0161njiva\u010d, inspirator, ma\u0111ioni\u010dar ili pobunjenik&#8230;<\/p>\n<h3>Modalitet pisca<\/h3>\n<p>Tako\u0111e, bitan je <strong><em>modalitet<\/em><\/strong> pisca. O istim stvarima mo\u017ee se pisati na mnogo razli\u010ditih na\u010dina (meki, lirski, tragi\u010darski, anarhi\u010dni, borbeni stil, psova\u010dki, miran ili skroman). Va\u017eno je prona\u0107i sopstveni tonalitet. Ako niste sigurni \u0161ta ste, probajte da pozajmite glas od nekoga kome se divite. Da je va\u0161 blog superheroj, koji superheroj bi bio? Koje akcije on \u010dini? \u0160ta je njegov neprijatelj? Za \u0161ta se bori? Koja su njegova tajna oru\u0111a? Koja bi \u017eivotinja ovaj blog mogao da bude?<\/p>\n<p>Ritam re\u010denice je muzika. Svaka umetnost te\u017ei <strong>stanju muzike<\/strong>. To va\u017ei i za <strong><a href=\"https:\/\/www.seoexpert.rs\/blog\/muzika-za-pisanje\/\">pisanje<\/a><\/strong>.<\/p>\n<p>Kada pi\u0161emo postoji jedan zanimljiv psiholo\u0161ki momenat &#8211; da volimo da zavr\u0161imo re\u010denicu. Neko nam da dva i dva, a mi od toga napravimo pet. To se zove podtekst (<strong>subtext<\/strong>), odnosno <strong><em>Kule\u0161evljev efekat<\/em><\/strong>. Ljudi prave narative na bazi samo nekoliko \u010dak slu\u010dajno pore\u0111anih elemenata, npr. gledaju\u0107i film, odnosno ukoliko gledaju jednu te istu scenu s razli\u010ditim podtekstima (npr. razli\u010dita muzika ili razli\u010dito okru\u017eenje), ima\u0107e razli\u010ditu percepciju iste scene.<\/p>\n<p>Uvek treba dopustiti \u010ditaocima da dovr\u0161e va\u0161u re\u010denicu, da nadograde smisao re\u010denog u svojoj ma\u0161ti. Pisac samo treba da uputi \u010ditaoca u odre\u0111enom pravcu, da mu da korisne naznake, a \u010ditalac \u0107e sam povezati nagove\u0161taje i sklopiti sliku. Primer je <strong><em>flash<\/em> <em>fiction<\/em><\/strong> \u2013 pisanje pri\u010da koje sadr\u017ee veoma mali broj re\u010di, a koje imaju ogroman odjek.<\/p>\n<p>U tome se marketing i blog pisanje prepli\u0107u. Kopirajteri su majstori <strong><em>flash fiction<\/em><\/strong>-a. Mogu\u0107e je re\u0107i mnogo sa malo re\u010di. Samo treba znati koristiti ih na pravi na\u010din.<\/p>\n<h2>Kompletan video sa predavanja:<\/h2>\n<p><iframe loading=\"lazy\" width=\"1320\" height=\"743\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/wA0DquOv8t0?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture\" allowfullscreen><\/iframe><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pi\u0161e: Ana Bojanovi\u0107 Lazar D\u017eami\u0107, profesor Fakulteta za medije i komunikacije Univerziteta \u201eSingidunum\u201c i kreativni strateg, odr\u017eao je 29. juna predavanje otvorenog tipa na Fakultetu, na temu: \u201eGeometrija eseja ili kako na\u0107i interesantne uglove za blogove i druge eseje\u201c. Njegov pristup utemeljen je na dugogodi\u0161njem profesionalnom iskustvu, a ovom prilikom \u017eeleo je prevashodno da naglasi [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1810,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[48],"tags":[],"class_list":["post-1803","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-pauza-za-kafu"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.seoexpert.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1803","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.seoexpert.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.seoexpert.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.seoexpert.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.seoexpert.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1803"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.seoexpert.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1803\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1805,"href":"https:\/\/www.seoexpert.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1803\/revisions\/1805"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.seoexpert.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1810"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.seoexpert.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1803"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.seoexpert.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1803"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.seoexpert.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1803"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}