{"id":1908,"date":"2017-11-09T11:24:38","date_gmt":"2017-11-09T11:24:38","guid":{"rendered":"http:\/\/www.seoexpert.rs\/blog\/?p=1908"},"modified":"2024-08-09T12:13:05","modified_gmt":"2024-08-09T12:13:05","slug":"google-deepdream","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.seoexpert.rs\/blog\/google-deepdream\/","title":{"rendered":"Google DeepDream: zastra\u0161uju\u0107i vid ve\u0161ta\u010dke inteligencije"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: right;\">\u0160ta je svest, gde je ona &#8222;locirana&#8220; i sli\u010dna pitanja imaju vi\u0161emilenijumsku istoriju. Ponuda modela i odgovora je razli\u010dita (od toga neki su krajnje egzoti\u010dni). Poslednjih dvadesetak godina fenomeni svesti su opet u fokusu, tj. svest je opet centralna tema mnogih nau\u010dnih istra\u017eivanja. Konsenzus oko toga kako &#8222;<strong>budna i zdrava svest<\/strong>&#8220; percipira svet oko nas uglavnom postoji. Ali kako izgleda patologija svesti i gde je granica izme\u0111u zdrave i pomu\u0107ene svesti je itekako otvorena tema.\u00a0Naravno, mnogi aspekti zdrave svesti jo\u0161 uvek predstavljaju otvorene teme u nauci. Google DeepDream je jedan iskorak u modelovanju i algoritmizaciji nekih izmenjenih stanja (REM faza sna, halucinacije, psihodeli\u010dna iskustva, klini\u010dka smrt,\u00a0 duboki kreativni uvidi, vizije i td&#8230;). Da li je ovo korak napred ili nazad prosudite sami, a do tada svakako isprobajte <a href=\"https:\/\/deepdreamgenerator.com\"><strong>kako DeepDream radi!<\/strong><\/a>\u00a0M.T.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/deepdreamgenerator.com\/\"><strong>DeepDream<\/strong><\/a> je zanimljiv projekat kompanije Gugl koji se zasniva na \u201e<strong>kompjuterskom vidu<\/strong>\u201c, odnosno na mogu\u0107nosti kompjuterskog prepoznavanja dvodimenzionalnih i trodimenzionalnih predmeta. Zapravo, DeepDream mo\u017ee da stekne, obradi, analizira i razume slike i fotografije iz stvarnog \u017eivota.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, ovaj program to radi na prili\u010dno neo\u010dekivan i zanimljiv na\u010din, a na prvi pogled moglo bi se re\u0107i \u2013 \u0161okantan i zastra\u0161uju\u0107i.<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/SCE-QeDfXtA\" width=\"560\" height=\"315\" frameborder=\"0\" allowfullscreen=\"allowfullscreen\"><\/iframe><\/p>\n<h2>Kako DeepDream funkcioni\u0161e?<\/h2>\n<p>DeepDream koristi <strong>konvolutivnu neuronsku mre\u017eu<\/strong> da bi prona\u0161ao \u0161ablone preko algoritamske pareidolije. Iako zvu\u010di previ\u0161e komplikovano, nije te\u0161ko shvatiti princip funkcionisanja ovog programa.<\/p>\n<p><strong>Pareidolija<\/strong> je, u stvari, svakodnevna pojava koja se verovatno i vama \u010desto de\u0161ava.<\/p>\n<p>To je psiholo\u0161ki fenomen u vizuelnoj i zvu\u010dnoj percepciji kad se nekom u\u010dini da vidi oblik kog zapravo nema ili da \u010duje ne\u0161to \u0161to drugi ne \u010duju. Na primer, re\u0161ite da spremite tost i kafu za doru\u010dak, a onda vam se u\u010dini da na tostu ili u kafi vidite oblik ljudskog lica ili umi\u0161ljate da u okviru nekog zvuka ili melodije \u010dujete ne\u0161to skriveno.<\/p>\n<blockquote><p><strong>Pareidolija je neka vrsta opti\u010dke varke, iluzije.<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<h3>Kakvu ona ulogu ima u okviru DeepDreama?<\/h3>\n<p>Pa, ovaj program na osnovu stvarnih fotografija i slika stvara sopstvene snolike, halucinogene, prekomerno obra\u0111ene slike <strong>koje kao da su iza\u0161le iz na\u0161ih no\u0107nih mora<\/strong>. DeepDream, dakle, mo\u017ee da \u201e<strong>vidi<\/strong>\u201c, odnosno, snimi sliku, a da je potom izmeni pretvaraju\u0107i je u neku vrstu fuzije. Ovaj softver mora da obradi sliku \u010dak i nekoliko puta kako bi je razlo\u017eio na poznate \u0161ablone i oblike. Tek tada \u201eprepoznaje\u201c \u0161ta se na slici nalazi.<\/p>\n<p>Google DeepDream koristi neutronsku mre\u017eu da proceni \u0161ta je to \u0161to se nalazi na fotografiji tako \u0161to upore\u0111uje delove slike sa onim \u0161to mu je ve\u0107 poznato. Neuronske mre\u017ee su i osmi\u0161ljene tako da funkcioni\u0161u poput ljudskog mozga, zato se i govori o njima kao o ve\u0161ta\u010dkoj inteligenciji.<\/p>\n<p>DeepDream ima zadatak da nau\u010di osnove na\u0161eg vidljivog sveta, pa da onda to primeni na sve \u0161to \u201evidi\u201c.<\/p>\n<h2>Glavna uloga DeepDreama \u2013 vizuelizacija<\/h2>\n<p>Program DeepDream je napravljen da detektuje lica i ostale \u0161ablone na slici, kako bi mogao da klasifikuje ono \u0161to \u201evidi\u201c. Ali, kad jednom stekne potrebne informacije, program mo\u017ee da obavlja ovo i u obrnutom smeru \u2013 da prilagodi i <strong>izmeni izvornu potpuno apstraktnu sliku<\/strong> koja je bez ijednog jasnog oblika i koja nije jasno definisana tako \u0161to \u0107e joj dodati osobine koje sam nekako \u201eprepozna\u201c .<\/p>\n<h3>\u0160ta se doga\u0111a kad DeepDream nai\u0111e na sliku koju ne mo\u017ee da de\u0161ifruje?<\/h3>\n<p>Dolazi do <strong>reiteracije<\/strong>, odnosno do ponavljanja procesa dekonstrukcije i modifikovanja slike dok se ne do\u0111e do najosnovnijih oblika koje DeepDream ipak mo\u017ee da prepozna.<\/p>\n<p>Nakon \u0161to je ovaj proces dovoljno puta ponovljen, \u010dak i slike koje na po\u010detku nisu imale osobine potrebne da ih DeepDream \u201evidi\u201c bi\u0107e dovoljno izmenjene da bi proces pareidolije mogao da se obavi. Tako se algoritmi\u010dno stvaraju slike koje nama izgledaju <strong>psihodeli\u010dno<\/strong> i <strong>nadrealno<\/strong>.<\/p>\n<p>Na primer, ako se na slici koju DeepDream treba da prepozna nalazi ma\u010dka, ovaj program, iako je u prvi mah ne detektuje, po\u010de\u0107e sa procesom deformisanja slike tako da na njoj ma\u010dka bude \u201evidljivija\u201c.<\/p>\n<p>Dobijena pobolj\u0161ana slika mo\u017ee opet da pro\u0111e kroz tu proceduru sve dok se ne do\u0111e do najprepoznatljivijeg oblika za DeepDream. \u0160to je slika slo\u017eenija, to vi\u0161e truda DeepDream mora ulo\u017ei za nju. Ovaj proces podse\u0107a na traganje za \u017eivotinjama i drugim oblicima kad gledamo u oblake.<\/p>\n<h2>Istorija DeepDream ideje<\/h2>\n<p>Kompanija Gugl je svoj DeepDream program predstavila javnosti tek 2015. godine, ali mnogo pre toga se govorilo o ovoj i sli\u010dnim idejama. <strong>Jo\u0161 u ranoj istoriji neuronskih mre\u017ea<\/strong> raspravljalo se o procesu vizuelizacije, odnosno o \u201ekompjuterskom vidu\u201c, a sli\u010dne metode godinama su kori\u0161\u0107ene za sintezu vizuelnih tekstura i razijane su pre uplitanja Gugla od strane nekoliko istra\u017eiva\u010dkih grupa.<\/p>\n<p>Nakon \u0161to je Gugl \u0161iroj javnosti predstavio svoje tehnike, na tr\u017ei\u0161tu se pojavio veliki broj alata, web usluga, mobilnih aplikacija i raznoraznih kompjuterskih programa koji omogu\u0107avaju korisnicima da transformi\u0161u svoje fotografije na na\u010din na koji to DeepDream radi.<\/p>\n<p>Toliko se ova ideja popularizovala da je \u010dak kori\u0161\u0107ena za izradu spota za pesmu \u201e<strong>Doing It for the Money<\/strong>\u201c \u010duvene grupe \u201e<strong>Foster the People<\/strong>\u201c.<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/dJ1VorN9Cl0\" width=\"560\" height=\"315\" frameborder=\"0\" allowfullscreen=\"allowfullscreen\"><\/iframe><\/p>\n<h2>Za\u0161to nas DeepDream toliko pla\u0161i?<\/h2>\n<p><strong>DeepDream je ma\u0161ina koja u\u010di. Ali na\u010din na koji u\u010di je zastra\u0161uju\u0107i.<\/strong> Ne podse\u0107a na ljudski vid i iako bi trebalo da ima sli\u010dnosti sa na\u010dinom na koji mi vidimo stvari, \u201ekompjuterski vid\u201c zapravo ni malo ne li\u010di na na\u0161.<\/p>\n<p>Vizuelizacija DeepDreama podse\u0107a na simbolizam i ekspresionizam slika <a href=\"https:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/Edvard_Munch\"><strong>Edvarda Munka<\/strong><\/a>. Dovoljno je uporediti njegovo remek-delo, \u201e<strong>Krik<\/strong>\u201c, sa nekom DeepDream slikom i sli\u010dnosti \u0107e biti jasne.<\/p>\n<p>Ono \u0161to odlikuje Munkovo stvarala\u0161tvo jesu nejasne linije koje nisu sistematizovane nego se izdu\u017euju i povijaju bez reda, kao i mra\u010dne, tmurne boje koje izazivaju ose\u0107aj melanholije.<\/p>\n<p>Na njegovim slikama \u010desti su motivi smrti, usamljenosti, bola, straha, otu\u0111enosti, o\u010daja, zarobljenosti&#8230;<\/p>\n<p>DeepDream slike izazivaju isti ose\u0107aj u nama \u2013 neprijatnost i jezu. Deluje kao da nam ovaj program predstavlja izgled nekog paralelnog, skrivenog sveta \u2013 na\u0161u podsvest.<\/p>\n<p>A \u0161ta mo\u017ee biti stra\u0161nije od toga?<\/p>\n<h2>Kako DeepDream vidi umetnost?<\/h2>\n<p>Najpoznatija umetni\u010dka dela, poput \u201e<strong>Mona Lize<\/strong>\u201c Leonarda da Vin\u010dija ili \u201e<strong>Zvezdane no\u0107i<\/strong>\u201c Vana Goga, DeepDream vidi na svoj na\u010din \u2013 deformisano. Kad ove slike pro\u0111u kroz DeepDream \u201e<strong>filter<\/strong>\u201c one postaju sli\u010dne Munkovom \u201eKriku\u201c i izgube sve ono \u0161to ih nama \u010dini prepoznatljivim.<\/p>\n<p>Ima i onih koji smatraju da DeepDream program sam stvara umetnost, pa je tako jedna izlo\u017eba u San Francisku organizovana u potpunosti na osnovu <strong>jezivih DeepDream slika<\/strong>.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, u celoj ovoj zalu\u0111enosti Guglovim projektom ne treba zaboraviti na onog ko stvarno stvara umetnost i ko je, zapravo, kreator ve\u0161ta\u010dke inteligencije \u2013 na \u010doveka. Uzbu\u0111enje \u0107e biti jo\u0161 neizvesnije kad na scenu multidisciplinarno povezivanje sa razli\u010ditima alatima ve\u0161ta\u010dke inteligencije poput <a href=\"https:\/\/www.seoexpert.rs\/blog\/chat-gpt\/\"><strong>Chat Gpt<\/strong><\/a>, Bard i td.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u0160ta je svest, gde je ona &#8222;locirana&#8220; i sli\u010dna pitanja imaju vi\u0161emilenijumsku istoriju. Ponuda modela i odgovora je razli\u010dita (od toga neki su krajnje egzoti\u010dni). Poslednjih dvadesetak godina fenomeni svesti su opet u fokusu, tj. svest je opet centralna tema mnogih nau\u010dnih istra\u017eivanja. Konsenzus oko toga kako &#8222;budna i zdrava svest&#8220; percipira svet oko nas [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":6,"featured_media":2421,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[59],"tags":[],"class_list":["post-1908","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-high-tech"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.seoexpert.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1908","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.seoexpert.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.seoexpert.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.seoexpert.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/6"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.seoexpert.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1908"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.seoexpert.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1908\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2580,"href":"https:\/\/www.seoexpert.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1908\/revisions\/2580"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.seoexpert.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2421"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.seoexpert.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1908"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.seoexpert.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1908"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.seoexpert.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1908"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}